Jelena Slavna, hrvatska kraljica, bila je žena kralja Mihajla Krešimira II. Podrijetlom je iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca, omiljena u hrvatskom narodu i poznata je pod imenom Jelena Slavna. Nakon smrti kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vlada kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava. Poslije uspješnog vladanja pod vodstvom benediktinskih redovnika posvetila se razmatranju, molitvi, poslu i vršenju dobrih dijela, a osobito dijeljenju milostinje. Dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: crkvu sv. Stjepana koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu sv. Marije na Gospinom otoku kao krunidbenu baziliku. Kraljica Jelena je također sahranjena u crkvi sv. Marije 8. listopada 976. godine.

Na datum njene smrti OŠ kraljice Jelene slavi svoj dan, odnosno Dan škole.

Dana 28. kolovoza 1898. godine arheolog don Frane Bulić pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike, a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je uz veliku pomoć J. Barača i dr. I. Križanića na sarkofagu uklesani latinski epitaf. Zahvaljujući ovome nalazu doznajemo bitne podatke o kraljici Jeleni, njezinom mužu Mihovilu Krešimiru II. i sinu Stjepanu Držislavu.

Povijest_kraljice_Jelene