SPLITSKO MAKARSKA NADBISKUPIJA
FOTOGRAFIJE OŠ KRALJICE JELENE - 1. DAN NATJECANJA
Poštovani natjecatelji i mentori, u roku od 7 dana na ovoj poveznici možete preuzeti fotografije 1. dana natjecanja. Nadamo se kako vam je boravak u našoj školi bio ugodan.
AUTOBUS
1. SJEVERNA STRANA OŠ KRALJICE JELENE
2. GLORIJET (JUŽNA STRANA GOSPE OD OTOKA)
3. PARKING ZA AUTOBUSE
PROGRAM VJERONAUČNE OLIMPIJADE
Državno natjecanje iz vjeronauka – vjeronaučna olimpijada
Osnovna škola kraljice Jelene i hotel Medena u Trogiru
28. – 30. travnja 2025.
P R O G R A M
28. travnja 2025. (ponedjeljak)
15.00 – 18.00 Dolazak i smještaj sudionika u Hotel Medena, Trogir (osiguran parking za autobuse)
17.00 – 19.00 Registracija sudionika
- prirediti raspored sudionika u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama po autobusima za hotel (Tomislav Tomasić)
- preuzimanje poklon vrećica koje će prirediti škola domaćin (Office Medena) – tajnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i dvije djelatnice OŠ kraljice Jelene)
19.00 – 21.00 Večera (četiri gratis večere ili na račun Splitsko-makarske nadbiskupije)
20.30 – 21.30 Sastanak Državnoga povjerenstva (Plavi salon hotela Medena)
21.00 – 23.00 Večer s Hrvatskim nadzemljem (konferencijska dvorana hotela Medena u koju je potrebno postaviti oko 250 sjedalica)
29. travnja 2025. (utorak)
7.00 – 8.00 Doručak
8.15 – 9.15 Odlazak autobusima u OŠ kraljice Jelene u Solinu (Točka 1. iskrcaj i ukrcaj u autobus sjeverni parking škole – parking autobusa na parkingu Coca cole- TOČKA 3.)
9.30 – 10.30 Prigodna priredba u Atriju OŠ kraljice Jelene u Solinu
- PREDSTAVLJANJE EKIPA (kako se koja ekipa pročita ustati i pljesak)
- UPUTE ZA PISANJE TESTA (član Državnog povjerenstva daje kratke upute za pisanje testa. Nakon toga, prozivaju se učenici koji će u pratnji člana Državnoga povjerenstva i djelatnika OŠ kraljice Jelene odlaziti u učionice gdje će pisati test)
- – 10.45 Raspored učenika po učionicama OŠ kraljice Jelene u Solinu
- Škola je osigurala 5 učionica za OŠ i 5 za SŠ četverogodišnju po 16 klupa i 1 za trogodišnju SŠ s 12 klupa za ukupno 172 natjecatelja (u jednoj klupi u pravilu sjedi jedan učenik):
- na vratima svake učionice napisati broj učionice i popis učenika koji pišu test u toj učionici
10.45 – 11.30 Prvi dio natjecanja – Test (donosi Državno povjerenstvo)
- ispred svake učionice biti će učitelj koji će dežurati u hodnicima Škole;
- učenici koji ranije završe pisanje testa ne smiju se zadržavati u hodnicima Škole već odlaze u Atrij Škole
- U školskoj knjižnici ili u atriju će biti smješteni mentori i uzvanici za vrijeme pisanja testa (50-ak osoba), primjerice učionica u kojoj će biti ponuđena kava i osvježenje.
11.30 – 12.30 Povratak u hotel (ukrcaj Točka 1. sjeverni parking škole)
12.30 – 14.30 Ručak i odmor u hotelu Medena
14.30 – 17.00 Kulturno-edukativni program za učenike i mentore (opcija A – bez kiše)
- tri autobusa (Varaždin, Zagreb, Osijek) – obilazak Salone (15.30 – 17.00)
- jedan autobus (Pazin) – obilazak Trogira (14.30 do 16.00)
- jedan autobus (Dubrovnik-Split) – obilazak Klisa (15.30 – 1700)
Kulturno-edukativni program za učenike i mentore (opcija B – s kišom)
- tri autobusa (Varaždin, Zagreb, Osijek) – Dom kulture Zvonimir u Solinu – virtualna šetnja Salonom (15.30 – 17.00)
- jedan autobus (Pazin) – crkva Gospe od Otoka u Solinu (15.30 do 17.00)
- jedan autobus (Dubrovnik-Split) – crkva sv. Obitelji u Solinu (15.30 – 1700)
U svakom autobusu bit će u pratnji jedan vjeroučitelj iz osnovne škole kraljice Jelene:
- Varaždin – Anđa Dževrnja Viro, 091 576 1159
- Zagreb – Ivana Zrinušić, 099 214 8178
- Osijek – Ksenija Jelavić Šako, 095 879 6220
- Pazin – Tomislav Budić, 098 989 3929
- Dubrovnik-Split – Petra Matijević, 099 409 6421
14.30 – 17.00 Povjerenstvo ispravlja testove (Plavi salon hotela Medena)
17.00 – 18.00 Okupljanje svih sudionika ispred crkve Gospe od Otoka u Solinu (iskrcaj i ukrcaj Točka 2. kod Gloriet – parking autobusa na parkingu Coca cole).
- osvježenje (voda, sok, kolači u organizaciji škole i župe)
- obilazak crkve sv. Obitelji u Solinu
- – 19.00 Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Obitelji u Solinu (predvodi mons. Franjo Frankopan Velić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije)
19.00 – 20.00 Povratak u hotel
20.00 – 21.00 Večera
30. travnja 2025. (srijeda)
7.00 – 8.30 Doručak
8.30 – 9.00 Objava privremene ljestvice poretka i žalbeni rok (Konferencijska dvorana hotela Medena)
9.00 – 10.00 Odjava iz hotela i spremanje prtljage u autobuse
- – 11.00 Drugi dio natjecanja – Milijunak (za prvih 5 ekipa)
11.00 – 12.00 Proglašenje pobjednika i završetak natjecanja (Konferencijska dvorana hotela Medena; potrebno pripremiti razglas, govornicu i sjedeća mjesta)
- Voditelj programa (član Državnog povjerenstva) proziva po 3 prve ekipe za OŠ, SŠ i trogodišnje SŠ) kojima se uručuju nagrade. Za 3. mjesto nagradu uručuje predstavnik Glasa Koncila, za 2. mjesto nagradu uručuje predsjednik Državnoga povjerenstva, za 1. mjesto u ime HBK-a nagradu uručuje mons. Franjo Frankopan Velić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije
- PROGRAMSKA TOČKA (primjerice, glazbena točka, škole domaćina)
- Završna riječ zahvale (prof. dr. sc. Jadranka Garmaz)
- pozdrav, molitva i blagoslov (mons. Franjo Frankopan Velić)
12.00 – 13.00 Ručak i odlazak iz hotela (desetak gratis ručkova ili na račun Splitsko-makarske nadbiskupije)
OSNOVNA ŠKOLA KRALJICE JELENE
Jelena Slavna, hrvatska kraljica, bila je žena kralja Mihajla Krešimira II. Podrijetlom je iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca, omiljena u hrvatskom narodu i poznata je pod imenom Jelena Slavna. Nakon smrti kralja Mihajla Krešimira II. 969. godine vlada kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava. Poslije uspješnog vladanja pod vodstvom benediktinskih redovnika posvetila se razmatranju, molitvi, poslu i vršenju dobrih dijela, a osobito dijeljenju milostinje. Dala je sagraditi dvije crkve u Solinu: crkvu sv. Stjepana koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu sv. Marije na Gospinom otoku kao krunidbenu baziliku. Kraljica Jelena je također sahranjena u crkvi sv. Marije 8. listopada 976. godine.
Na datum njene smrti OŠ kraljice Jelene slavi svoj dan, odnosno Dan škole.
Dana 28. kolovoza 1898. godine arheolog don Frane Bulić pronašao je pokraj današnje solinske crkve Gospe od Otoka temelje negdašnje starohrvatske bazilike, a u njezinu predvorju sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada. Don Frane Bulić rekonstruirao je uz veliku pomoć J. Barača i dr. I. Križanića na sarkofagu uklesani latinski epitaf. Zahvaljujući ovome nalazu doznajemo bitne podatke o kraljici Jeleni, njezinom mužu Mihovilu Krešimiru II. i sinu Stjepanu Držislavu.
CRKVE NA GOSPINOM OTOKU
CRKVA GOSPE OD OTOKA
Crkva Gospe od Otoka smještena je na Gospinom otoku u Solinu, na prostoru koji ima iznimno bogatu povijest. Već u 10. stoljeću ovdje se spominje crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji, na temeljima nekadašnje starokršćanske bazilike iz vremena starog Salone. To je mjesto od posebnog značaja jer se vjeruje da je još kraljica Jelena Slavna u 10. stoljeću dala obnoviti crkvu i posvetiti je Gospi. Tijekom stoljeća svetište je više puta stradavalo, osobito u vrijeme turskih osvajanja, ali je uvijek obnavljano i ostalo središte vjerskog života. Danas crkva Gospe od Otoka privlači mnoge vjernike, osobito na marijanske blagdane, te se smatra srcem štovanja Gospe u Solinu.
CRKVA SV. OBITELJI
Crkva Svete obitelji u Solinu predstavlja jednu od novije izgrađenih crkvi u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, a dovršena je i blagoslovljena u rujnu 2020. godine. Za teološko-umjetničko uređenje unutrašnjosti crkve zadužen je jedan od najboljih suvremenih sakralnih umjetnika, slikar i kipar o. Marko Rupnik koji je, sa svojim timom, na dio iza oltara postavio mozaik koji predstavlja nebeski Jeruzalem, a u čijem je središtu Krist.
Također, na mozaiku su: Blažena Djevica Marija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Josip, sv. Petar i sv. Pavao, evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan, sv. Dujam, sv. Staš (Anastazije), sv. Lucija, sv. Cecilija, sv. Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti, sv. Jeronim, sv. Franjo Asiški, sv. Klara Asiška, sv. Terezija Benedikta od Križa, sv. Ivan Pavao II., sv. Terezija iz Kolkate, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Mandić, bl. Ozana Kotorska, bl. Marija Propetoga i bl. Ivan Merz.
SALONA
Hrvatsko ime Solin nastalo je od latiniziranog naziva Salona, koje ima korjen u ilirskom jeziku. U povijesti se to ime spominje prvi put 119. godine prije Krista, za rata Ilira i Rimljana. Početak je ovog naselja svakako mnogo raniji. Stari grčki geograf Strabon kaže da je Salona bila luka ilirskog plemena Dalmata, koji su vjerojatno trgovali na tom mjestu s grčkim pomorcima. Ostaci bedema, predmeti grčkog podrijetla nađeni u Saloni i njezinoj okolici, upućuju na Grke kao utemeljitelje ovog grada. Neki mu stavljaju početak u IV. stoljeće prije Krista. Očito je, da je u Saloni veoma rano jak grčki utjecaj, pa se s pravom kaže za prvo razdoblje Salone da je to grčko-ilirska naseobina.
U prvom stoljeću prije Krista Salonu zauzimaju Rimljani. U građanskom ratu između Cezara i Pompeja stanovnici Salone pristaju uz Cezara; budući da je pobijedio, grad je promaknut na čast kolonije, pa se službeno naziva “Colonia Martia Julia Salona”. Grad se širi prema istoku i zapadu te dobiva dva nova dijela: pored starijeg grčko-ilirskog noviji rimski na zapad i istok. Zbog toga se od tog vremena kod pisaca susreće i pluralni oblik za naziv grada – Salonae.
Kad je Ilirik uređen kao rimska pokrajina, Salona postaje pravi kulturni, trgovački, politički, a neko vrijeme i vojni centar. U kasnijim vjekovima on je i crkveno središte ovih strana. U prvim stoljećima poslije Krista doseljavaju se mnogi istočnjaci, pa među njima i vjesnici evanđelja, koji u drugoj polovici III. stoljeća organiziraju u Saloni i kršćansku općinu. Ona u vrijeme Dioklecijana ima brojne mučenike.
Činjenica da je Dioklecijan rođen u Saloni ili u njezinoj okolici i što je u blizini sagradio glasovitu palaču, podigla je ugled ovog, ionako važnog centra. To svjedoči prostrana luka i brojne ceste koje su ga povezivale s ostalim krajevima carstva.
Posljednja tri stoljeća života stare Salone karakteristična su po razvitku jake kršćanske zajednice u gradu i njezinu utjecaju na cijelu pokrajinu. Salonitanski biskup, naime, postaje metropolit cijele provincije Dalmacije. To je i doba postepenih provala barbarskih naroda, od kojih neki, kao na primjer Istočni Goti svršetkom V. stoljeća, dolaze i do ovih strana. Dok pod njihovim udarom pada samo Zapadno rimsko carstvo, Salona, nalazeći se relativno daleko od glavnih putova njihova prodora, živi još 130 godina, te u jednom času postaje utočište nekima od posljednjih zapadnorimskih careva. Grad je porušen od Avara i Slavena oko 614. godine. Preživjelo stanovništvo, koje je uspjelo pobjeći, sklonilo se na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču. Tu je počeo život novog grada, današnjeg Splita.
Do danas je stari Solin ostao u ruševinama, od kojih je tek dio dobro istražen, ali i ovo, što je otkriveno, dostatno govori o njegovoj veličini i značenju. Ako pogledamo tlocrt grada, vidimo da mu je oblik prilično nepravilan, a podsjeća na elipsu. Najduža os doseže oko 1600 metara, a ona najšira oko 700 metara. Površina opasana bedemima iznosi 72 hektara. U drugom stoljeću poslije Krista, za makromanske opasnosti, i noviji dio grada, kao što je bila i prva jezgra, opasan je zidovima i utvrđen kulama. Otada mu opseg zidina doseže oko 4 kilometra, a broj kula do 90. U VI. stoljeću, za vrijeme bizantsko-gotskih ratova, neke kule su pojačane pa dobivaju trokutaste završetke koji se i danas vide.
