Autori: Marijana Gudić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik

           Marijana Bandić Buljan, prof. geografije i povijesti, učitelj savjetnik

 

Sažetak

Prehrambene navike djece i mladih predstavljaju važan čimbenik očuvanja zdravlja, pravilnog rasta i razvoja te školskog uspjeha. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati prehrambene navike učenika 7. razreda Osnovne škole kraljice Jelene, njihove stavove o zdravoj prehrani i percepciju vlastitoga tijela jer je jedna od tema biologije upravo Prehrana i probavni sustav, a obuhvaća i teme za na Satu razrednika koje se odnose na zdravstveni odgoj. Istraživanje je provedeno anonimnom anketom među 56 učenika. Rezultati pokazuju kako većina učenika ima tri ili četiri obroka dnevno, no redovito doručkuje manje od polovice ispitanika. Uočena je povećana konzumacija industrijskih napitaka, neredovit unos vode te prisutnost razmišljanja o mršavljenju kod gotovo polovice učenika. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu sustavnoga provođenja zdravstvenog i prehrambenog odgoja u školi, kao i važnost razvijanja kritičkog odnosa prema prehrambenim navikama i slici o vlastitome tijelu.

Ključne riječi: prehrambene navike, učenici, zdrava prehrana, školska prehrana, percepcija tijela, zdravstveni odgoj

Uvod

Prehrana djece i adolescenata jedan je od ključnih čimbenika očuvanja zdravlja i prevencije brojnih kroničnih bolesti. Razdoblje osnovnoškolskog obrazovanja posebno je važno za oblikovanje prehrambenih navika koje često ostaju prisutne i u odrasloj dobi. Redoviti obroci, dovoljan unos vode, konzumacija voća i povrća te smanjeni unos industrijski prerađene hrane i zaslađenih napitaka povezani su s boljim zdravstvenim ishodima, većom koncentracijom i kvalitetnijim školskim uspjehom.

Suvremeni način života, ubrzani ritam obitelji, utjecaj društvenih mreža i medija te dostupnost visokokalorične hrane značajno utječu na prehrambene izbore djece. Istodobno se kod učenika sve češće javlja nezadovoljstvo vlastitim izgledom i interes za različite oblike dijeta i mršavljenja. Škola pritom ima važnu ulogu u razvoju zdravstvene pismenosti, osvještavanju važnosti uravnotežene prehrane i razvijanju zdravih životnih navika.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je ispitati prehrambene navike i stavove učenika 7. razreda prema zdravoj prehrani kako bi se dobio uvid u potrebe učenika te planirale odgojno-obrazovne aktivnosti usmjerene razvoju zdravstvene pismenosti i zdravih životnih navika.

Metodologija istraživanja

Istraživanje je provedeno u sklopu školskih aktivnosti s ciljem unapređenja odgojno-obrazovne prakse i planiranja preventivnih programa vezanih uz zdravlje učenika.

Istraživanje je provedeno metodom anonimne ankete među 56 učenika 7. razreda osnovne škole. Upitnik je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa o prehrambenim navikama, unosu vode i drugih napitaka, konzumaciji školske marende, percepciji zdrave prehrane te stavovima o mršavljenju i dijetama.

Prikupljeni podaci obrađeni su metodom deskriptivne analize, a rezultati su prikazani brojčano i interpretativno.

Rezultati istraživanja

Anketa je dostupna na linku: https://tinyurl.com/prehrambene-navike

 

Broj dnevnih obroka

Najveći broj učenika naveo je da ima tri obroka dnevno (37,5 %), dok četiri obroka dnevno ima 32,1 % učenika. Pet obroka dnevno konzumira 17,9 % učenika, a samo dva obroka dnevno ima 12,5 % ispitanika.

Rezultati pokazuju da većina učenika ima relativno redovit raspored prehrane, no dio učenika i dalje nema preporučeni broj obroka tijekom dana.

Redovitost doručkovanja

Na pitanje doručkuju li redovito, 41,1 % učenika odgovorilo je potvrdno, dok je 46,4 % navelo da doručkuje samo ponekad. Potpuno izostavljanje doručka prisutno je kod 12,5 % učenika.

Dobiveni rezultati upućuju na činjenicu da velik broj učenika ne razvija naviku redovitog doručkovanja, iako se doručak smatra jednim od najvažnijih obroka za koncentraciju, energiju i uspješno sudjelovanje u nastavi.

Izbjegavanje obroka

Većina učenika (67,9 %) navela je da ne izbjegava obroke, dok je 32,1 % ispitanika odgovorilo da ponekad ili često preskače pojedine obroke.

Preskakanje obroka može biti povezano s nedostatkom vremena, smanjenim osjećajem gladi ili pokušajima kontrole tjelesne mase.

Konzumacija školske marende

Najveći broj učenika (66,1 %) naveo je da konzumacija školske marende ovisi o ponuđenom obroku. Samo 14,3 % učenika redovito jede školsku marendu, dok 19,6 % učenika marendu ne konzumira.

Kada ne uzimaju školsku marendu, učenici najčešće biraju peciva, grickalice ili uopće ne jedu tijekom velikog odmora. Manji dio učenika donosi marendu od kuće.

Unos vode i drugih napitaka

Dovoljno vode pije 48,2 % učenika, dok je 37,5 % nesigurno unosi li dovoljno tekućine. Čak 14,3 % učenika smatra da ne pije dovoljno vode.

Osim vode učenici često konzumiraju gazirana pića, voćne sokove, sirupe, energetska pića i mliječne napitke. Posebno zabrinjava pojava konzumacije energetskih pića kod pojedinih učenika, s obzirom na moguće negativne posljedice za zdravlje djece i adolescenata.

Stavovi o energetskoj vrijednosti namirnica i tjelesnoj težini

Većina učenika (76,8 %) ne prati unos kalorija, dok 23,2 % učenika obraća pozornost na količinu kalorija u prehrani.

Na pitanje smatraju li da trebaju smršaviti, 44,6 % učenika odgovorilo je potvrdno, 37,5 % negativno, dok 17,9 % učenika ne razmišlja o tome.

Otvoreni odgovori pokazali su da učenici često idealnu tjelesnu težinu povezuju s fizičkim izgledom, mršavošću ili društveno prihvaćenim standardima izgleda. Dio učenika navodi i konkretne pokušaje mršavljenja poput gladovanja, izbjegavanja ugljikohidrata ili preskakanja obroka.

Iskustva s dijetama

Među učenicima koji su pokušavali izgubiti kilograme najčešće se spominju:

• vježbanje,
• izbjegavanje ugljikohidrata,
• preskakanje obroka,
• gladovanje,
• biranje „zdravijih” namirnica.

Dobiveni rezultati ukazuju na to da učenici često informacije o prehrani i mršavljenju preuzimaju iz medija i društvenih mreža, bez dovoljno razumijevanja posljedica restriktivnih prehrambenih obrazaca.

Rasprava

Rezultati istraživanja potvrđuju kako prehrambene navike učenika nisu u potpunosti usklađene s preporukama stručnjaka za pravilnu prehranu djece i mladih. Posebno zabrinjava neredovitost doručkovanja, sklonost preskakanju obroka i povećana konzumacija zaslađenih napitaka.

Iako većina učenika ima tri ili više obroka dnevno, kvaliteta tih obroka često nije zadovoljavajuća. U odgovorima učenika primjećuje se česta konzumacija peciva, industrijskih sokova i energetski bogate hrane s manjom nutritivnom vrijednošću.

Značajan broj učenika razmišlja o mršavljenju i idealnoj tjelesnoj težini, što ukazuje na povećanu prisutnost nezadovoljstva vlastitim izgledom već u osnovnoškolskoj dobi. Posebno zabrinjava činjenica da pojedini učenici navode gladovanje i preskakanje obroka kao metode mršavljenja.

Rezultati potvrđuju važnost provedbe preventivnih programa u školama usmjerenih na razvoj zdravstvene pismenosti, razumijevanje pravilne prehrane i jačanje pozitivne slike o vlastitome tijelu.

Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao polazište za osmišljavanje međupredmetnih aktivnosti iz područja zdravlja, biologije, Sata razrednika i građanskog odgoja te za razvoj projekata kojima se potiče usvajanje zdravih životnih navika.

Preporuke za daljnji rad

Na temelju rezultata istraživanja preporučuje se provedba kontinuiranih edukativnih i preventivnih aktivnosti usmjerenih na učenike 7. razreda, ali i njihove roditelje. Budući da su kod dijela učenika uočene neredovite prehrambene navike, preskakanje doručka te razmišljanja o mršavljenju i dijetama, važno je razvijati kritički odnos prema prehrani, društvenim mrežama i slici vlastitoga tijela.

Preporučuje se:

• organiziranje radionica o pravilnoj prehrani i važnosti redovitih obroka,
• provođenje školskih projekata povezanih sa zdravim stilovima života,
• suradnja škole, roditelja i stručnih suradnika u praćenju prehrambenih navika učenika,
• uključivanje učenika u istraživačke aktivnosti i vođenje dnevnika prehrane,
• edukacija o štetnosti energetskih pića i pretjeranog unosa šećera,
• jačanje pozitivne slike o vlastitome tijelu i prevencija poremećaja hranjenja,
• razvoj kritičkog promišljanja sadržaja na društvenim mrežama koji promoviraju nerealne standarde izgleda.

Kao nastavak istraživanja preporučuje se provedba radionica i ponavljanje ankete nakon određenog vremenskog razdoblja kako bi se utvrdilo dolazi li do promjena u prehrambenim navikama i stavovima učenika.

Zaključak

Istraživanje je pokazalo da učenici posjeduju određena znanja o zdravoj prehrani, no njihove svakodnevne prehrambene navike često nisu u skladu s preporukama za zdrav život. Posebno se ističu problemi neredovitog doručkovanja, konzumacije industrijskih napitaka i prisutnosti nezdravih metoda kontrole tjelesne mase.

Škola, roditelji i zdravstveni stručnjaci imaju važnu ulogu u razvijanju zdravih prehrambenih navika kod djece i mladih. Edukativne radionice, projekti i istraživačke aktivnosti mogu pomoći učenicima u razumijevanju važnosti pravilne prehrane i očuvanja zdravlja.

Potrebno je dodatno poticati:

• redovito doručkovanje,
• povećani unos vode,
• konzumaciju voća i povrća,
• kritičko promišljanje sadržaja na društvenim mrežama,
• razvoj pozitivne slike o vlastitome tijelu.

Rezultati istraživanja predstavljaju vrijedan izvor informacija za planiranje odgojno-obrazovnih aktivnosti na školskoj razini te doprinose razvoju kulture brige o zdravlju učenika.

Literatura

1. Bralić, I. i sur. (2014). Prehrana školske djece i adolescenata. Zagreb: Medicinska naklada.
2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2023). Preporuke za pravilnu prehranu djece i mladih.
3. World Health Organization (2022). Healthy diet factsheet.
4. Vidović, V. i sur. (2019). Zdravstveni odgoj i razvoj zdravih životnih navika učenika. Hrvatski časopis za javno zdravstvo.
5. UNICEF (2021). Mentalno zdravlje i slika tijela kod djece i mladih.