U sklopu Europske noći istraživača na Vakulinom meteosusretu sudjelovali su učenici 1. i 2. razreda PŠ Kučine te 2. c razreda matične škole, u pratnji svojih učiteljica Zdenke Jerković, Jelene Kelave, Sanje Križan Sučić i Nives Bogdan.

Bio je to zanimljiv i poučan susret na kojem su naši mali istraživači kroz razgovor i brojna pitanja otkrivali fascinantan svijet meteorologije.

Što je zapravo oblak? Kako nastaje vjetar? Zašto sijeva i grmi? Kako nastaje duga? Zašto je kišni oblak taman? Kako nastaju snježne pahuljice i što se događa tijekom tornada?

Naši su mali istraživači saznali da su oblaci zapravo skupine sitnih kapljica vode ili ledenih kristalića te upoznali različite vrste oblaka – od visokih cirusa i cirostratusa do stratokumulusa i snažnog kumulonimbusa, oblaka povezanog s pljuskovima, grmljavinom, munjama i tučom.

Posebno je zanimljivo bilo otkrivanje kako možemo napraviti „privatni oblak”, odnosno vlastiti mali kuhinjski oblak.

Razgovarali smo i o tome kako nastaje vjetar. Naučili smo i kako nastaju snježne pahuljice: kada je u oblaku dovoljno hladno, vodena para prelazi u sitne kristaliće leda koji se spajaju u pahuljice. Svaka je pahuljica pritom drugačija. Saznali smo i jednu nevjerojatnu zanimljivost – najveća zabilježena snježna pahulja bila je široka čak 38 centimetara!

Veliko zanimanje izazvale su munje, gromovi i grmljavinsko nevrijeme. Naučili smo kako se ponašati tijekom grmljavine: udaljiti se od prozora, isključiti električne uređaje, ne skrivati se ispod stabla i potražiti sigurno mjesto u zatvorenom prostoru.

A što je s dugom? Saznali smo da je duga pojava koja nastaje kada Sunčeva svjetlost prolazi kroz kapljice vode. Svjetlost se tada mijenja i pokazuje nam različite boje. Zato dugu možemo vidjeti kada je Sunce iza nas, a ispred nas kiša ili kapljice vode.

Razgovarali smo i o ekstremnim vremenskim pojavama – tornadima, pijavicama, tuči, snježnim mećavama i nanosima, ali i o tsunamiju, velikom valu koji može nastati nakon podmorskog potresa. Posebno je zanimljivo bilo čuti da se u Hrvatskoj pojavljuju manja tornada koja nazivamo pijavicama. Saznali smo i da se najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio kod Novske. Bio je toliko snažan da je iz tračnica izbacio nekoliko vagona vlaka.

Nismo zaboravili ni Sunce i njegovu važnost za život. Razmišljali smo o važnosti zaštite od pretjeranog izlaganja Sunčevim zrakama. Naučili smo da se od jakog sunca možemo zaštititi boravkom u hladu, nošenjem šešira ili kape, lagane odjeće i sunčanih naočala te korištenjem sredstva za zaštitu od sunca. Saznali smo i jednu zanimljivu činjenicu koja često iznenadi i odrasle: Zemlja je tijekom naše zime zapravo bliža Suncu nego tijekom ljeta!

Kroz zanimljiva pitanja i odgovore dotaknuli smo se i globalnog zatopljenja, utjecaja asfaltiranih površina, cesta i zgrada na zagrijavanje prostora te važnosti odgovornog odnosa prema okolišu.

Od oblaka do duge, od snježne pahuljice do tornada – meteorologija nam je pokazala koliko je priroda zanimljiva, nepredvidiva i vrijedna istraživanja.

Veliko hvala Institutu za oceanografiju i ribarstvo na organizaciji i doprinosu ovom zanimljivom susretu, a posebno dr. sc. Dariji Ezgeti na trudu, susretljivosti i prilici da naši učenici uče o znanosti na neposredan i njima blizak način.

Hvala i Zoranu Vakuli na zanimljivom meteosusretu koji je naše učenike potaknuo da gledaju prema nebu, postavljaju pitanja i – istražuju!

Jer iza svake vremenske pojave krije se priča koju vrijedi otkriti!